DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE – ARHIVSKI ODSJEK NIKŠIĆ
Za pripadajuće fondove i zbirke kliknite ovdje.

01.novembra
1992. god. reorganizacijom arhivske službe Crne Gore, Arhiv u Nikšiću
postaje Arhivsko odjeljenje Nikšić, Državnog Arhiva Crne Gore. Zakonom o
arhivskoj djelatnosti Crne Gore svi postojeći arhivi, koji su do tada
bili samostalne javne kulturne institucije ili jedinice u okviru
Državnog Arhiva Crne Gore . Formalno – pravno Arhiv prelazi iz oblasti
kulturnih – javnih ustanova u državnu upravu i djelatnost kao republička
upravna organizacija (do 2004. kada je razvrstana u kategoriju Zavoda).
1999.
god. novim pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji
Državnog Arhiva Crne Gore, na koji je data saglasnost Republike Crne
Gore došlo je do promjene njegove organizacione strukture.

Na
sređivanju i obradi arhivske građe radi 4 viša savjetnika III (VS) i 2
savjetnika III (VSS). Sređivanje i stručna obrada podrazumijeva veoma
složen i kompleksan proces koji je veoma slojevit: inventarisanje,
klasifikacija, katalogiziranje, istraživački poslovi na planu
kompeltiranja arhivskih fondova i zbirki, saradnja i učešće na
realizaciji odgovarajućih stručnih i naučnih projekata, osmišljavanje
izložbi, stalna edukacija iz istorije, paleografije, arhivistike i dr.
nauka.
Namještenici
V (SSS) kojih je troje rade na klasifikaciji arhivske građe i pomoćnih
fondovskih knjiga kako bi se što efikasnije radili na izdavanju građe.
Građa koja se čuva u Arhivskom odsjeku Nikšić u ukupnoj količini od 730
d/m. Najstariji dokumenti potiču iz 1830. god. Najveći dio građe
sačinjava ona građa koja je nastala poslije 1944. god. dok manji dio
građe obuhvata period 1830-1944. god. Arhiv je opšteg tipa i građa koju
čuva sadrži podatke o ekonomskoj, kulturnoj, političkoj, prosvjetnoj
istoriji razvitka nikšićke opštine i okoline sa područja djelatnosti
Arhiva. Danas imamo 107 arh.fonda 10 ličnih i porodičnih fondova, 4
zbirke i 1 fond audio – vizuelne građe.
Arhivsko odjeljenje Nikšić zahvata površinu od 480m2
smještajnog prostora i tri kancelarije (podstanar Centra za kulturu),
smješteno u lijevom krilu Dvorca Nikole I Petrovića Njegoša. Zgrada je
završena 1900 god. i urađena je u neorenesansnom stilu, dvorac je
finansirao ruski car Aleksandar III a lokaciju je utvrdio zadarski
arhitekta Josip Slade. Projektant je bio arh. Mihail Mihailović
preobraženski sa tadašnjeg Petersburskog univerziteta.
Biblioteka arhiva ima ukupno 629 bibliotečkih jedinica.
Radno vrijeme za korišćenje arhivske građe je od 9h – 13h.
Poštovani,
ReplyDeleteIma li neko da mi odgovori na pitanje - kako se za vreme Turaka na tvrđavi u Nikšiću zvala "kula sa pet ćoškova" ?
Naime, u istorijskom romanu Huseina Bašića, "CrnoTurci - san i jazija" (1996), koji se bavi istorijom Nikšića, nalazi se rečenica "...u Erbezi, kuli sa pet ćoškova...", ( tako kaže Google, a roman mi je za sada nedostupan) , pa ne znam jeli to istorijska činjenica ili književna konstrukcija. Ovo me zanima, jer istražujem etomologiju prezimena Erbez.
Najlepše vam se zahvaljujem i srdačno pozdravljam
Milenko Herbez
Novi Sad